ponedjeljak, 13. svibnja 2013.

Kompleksi

Svi smo čuli za komplekse i imamo intuitivnu ali neodređenu ideju što su oni. Ali da li ste znali da je komplekse moguće vrlo precizno može odrediti kroz asocijativni eksperiment. To je moguće jer asocijativni eksperiment oponaša asocijativni proces koji je osnova psihičkih procesa.

Ukratko, možemo reći kako se svaki kompleks sastoji od centralnog elementa sa kojim su povezane različite asocijacije (iskustvene i „nasljedne“). Kada je centralni element otac, možemo govoriti o kompleksu oca. Kompleksi nastaju kada su unutarnja predispozicija i vanjsko iskustvo u konfliktu. Kompleks se može opirati namjerama ego svijesti, razoriti njezino jedinstvo, odcijepiti se od nje i djelovati kao strano tijelu u sferi svijesti. Poznato je sa svi imamo komplekse ali ne i da kompleksi imaju nas.
 
Autonomija kompleksa

Kompleksi posjeduju različitu razinu neovisnosti: neki su neprimjetni, neki drastično djeluju na svijest, neki su svjesni a opet neovisni i sl. Kompleksi jednako tako mogu asimilirati drugi sadržaj iz svijesti i nesvjesnog. Ovisno o udaljenosti od svijesti, kompleks može poprimiti i mitološke karakteristike, što se može vrlo lako prepoznati u snovima.  Asimilacija kompleksa dovodi do redistribucije energije (neke stvari koje prije nismo mogli ili htjeli sada možemo ili želimo). Možemo reći kako, energija koja je bila zarobljena u kompleksu, je sada na raspolaganju svijesti.

Komplekse možemo prepoznati u snovima, u kojima može poprimiti oblik znane ili neznane osobe i sl. Kompleks koji je autonoman može se potpuno neovisno o svijesti nalaziti u pozadini psihe – mala psiha u velikoj što je posebno vidljivo u psihozama. Vidi. Jungova disertacija.

Kako su nesvjesni, kao i sav drugi nesvjesni sadržaj, možemo ih prepoznati kao karakteristiku objekta tj. kao projekciju. Npr. primjer opsjednutosti se može razumjeti kao nesvjesni kompleks koji potpuno proguta ego. Nadalje djelovanje kompleksa možemo prepoznati kod arhaičnih naroda kroz njihova vjerovanja u duhove. Kod poremećaja kao podvojena ličnost , kompleks djeluje kao posebna osobnost.

U praktičnom radu, proces osvještavanja kompleksa je popraćen velikim otporima kod pacijenta. Često je potrebna određena životna teškoća da se to i desi i samo nas snažno emocionalno iskustvo može natjerati da se i oslobodimo određenog kompleksa.

Fenomenologija kompleksa

Kompleks može biti:

a) nesvjestan ali nedovoljno nabijen da bi predstavljao neovisnu tvorevinu iako još uvijek blokira svjesne procese i u vezi je s njima. Omaške, detaljno opisane od Freuda, spadaju u djelovanje kompleksa ove vrste.

b) nesvjestan ali dovoljno nabijen energijom da djeluje kao drugi ego u konfliktu sa osnovnim egom. Osoba se nalazi između dvije istine, dvije volje koje teže da ga rastrgaju na dva dijela (npr. opsesivno kompulzivni poremećaj).

c) kompleks se potpuno odvoji od organizacije svijesti i postaje autonoman. Takvo djelovanje možemo vidjeti kod poremećaja koji podsjećaju na podvojenu ličnost i kod osoba koje se jako promjene kod konzumacije alkohola. U takvim slučajevima ego gubi na energiji i spušta se na nivo kompleksa. U forenzici taj fenomen je povezan sa smanjenoj uračunljivošću.

d) kada je kompleks toliko jak da povuče u svoju domenu i sam ego. Tada kompleks preuzima vodstvo. Psihološki gledano, govorimo o o slučaju identifikacije između ega i kompleksa. Npr. kada smo pod utjecajem majčinskog kompleks ili očevog kompleks tj. riječi, misli i vrijednosti oca ili majke su obuzele ego koji je samo instrument. Takav identitet može varirati od patološke identifikacije sa ocem do suda, pod utjecajem roditelja, kojim se osoba vodi bez kritičkog stava prema njemu.

e) U slučaju kada je nesvjesni kompleks projiciran, možemo ga prepoznati samo kao karakteristiku osobe koja je nositelj projekcije. To je slučaj kada gajimo izrazito snažne pozitivne ili negativne osjećaje prema nekoj osobi. Neuroze, sumanuti poremećaj, paranoja i sl. su primjeri takvog djelovanja kompleksa.

f) kompleks je svjestan ali samo intelektualno i zbog toga još uvijek zadržava svoju iskonsku snagu. Samo emocionalno iskustvo koje prati razumijevanje i integracija kompleksa ga može razriješiti.

....

Ego može preuzeti četiri stava prema kompleksu

a) potpuno nesvjestan njegovog postojanja
b) identifikacija
c) projekcija
d) konfrontacija – samo četvrti oblik može dovesti do konačnog rješenja.

Glavna karakteristika neuroze je nevjerojatna odanost prema kompleksima čak i kada neizmjerno pati zbog njih. | Situacija je slična kreditu sa velikom kamatom. Možemo ga odmah platiti i uštedjeti. Ako smo svjesni kompleksa, konflikt postaje svjestan i imamo mogućnost da ga riješimo. Ako nismo svjesni kompleksa, nismo svjesni ni konflikta niti patnje koju on sa sobom podrazumijeva, ali sada patimo od pseudo-problema tj. od simptoma.

Kompleks kod Freuda i Junga

Osobni kompleksi (koji su vezani uz osobno nesvjesno) i kompleksi koji crpe materijal iz kolektivnog nesvjesnog.

....

Dvije vrste kompleksa

Možemo reći kako postoje dvije vrste kompleksa, kompleksi koje smo potisnuli i kompleksi koji nikada nisu bili svjesni.  Tj. kompleksi osobnog i kolektivnog nesvjesnog.
Kompleksi iz osobnog nesvjesnog su patološki, iz kolektivnog nesvjesnog razvojni. Problem je što kompleksi iz kolektivnog nesvjesnog nemaju previše razumijevanja i strpljenja da ih asimiliramo. Ili se razvijemo ili postanemo neurotični.

Često otkrijemo kako kada razriješimo osobni kompleks, iza njega stoji kompleks iz kolektivnog nesvjesnog. Tj kada razriješimo konflikt sa osobnom majkom, vidimo da iza nje, stoji ideja majčinstva i majčinskog koja nije osobna već kolektivna (zajednička svima ljudima, tj. dolazi iz kolektivnog nesvjesnog). Čest problem je da je kompleks iz kolektivnog nesvjesnog, koji predstavlja općeniti način funkcioniranja u skladu sa prirodom čovjeka, sadržan u preuskom svjetonazoru osobnih ideja i iskustava. Dakle možemo reći da stanje naše svijesti određuje kakav utjecaj će kompleks imati, pozitivan ili negativan.

....

Neuroza i psihoza
Neuroza je stanje kada nesvjesno držimo potisnuto. Psihoza je stanje raspada našeg represivnog sistema. Osobni kompleksi su manje opasni po tom pitanju jer imaju plašt osobnog materijala oko sebe, kompleksi iz kolektivnog nesvjesnog su puno opasniji jer sadrže puno više energije koje nema buffera oko sebe. Sadržaj osobnog nesvjesnog su uglavnom emocionalno obojeni kompleksi. Sadržaj kolektivnog nesvjesnog (kolektivni kompleksi) nazivamo arhetipovima.

....

Edukacija - Analitička psihologija (I)

Ovdje je prikazan samo dio cjelokupnog predavanja. Ako želite saznati više o temi, predlažemo vam da se prijavite na ciklus predavanja i seminara Hrvatskog društva za analitičku psihologiju koji se periodički održavaju u Zagrebu i drugim gradovima. Edukaciji možete prisustvovati u cijelosti ili se možete prijaviti samo na predavanja i seminare koji vas zanimaju. Više o edukaciji, temama koje ćemo pokriti, njenoj svrsi i cilju možete saznati ako pratite ovaj link - Analitička psihologija (I).
 

Nadamo se susretu na jednoj od slijedećih edukacija Hrvatskog društva za analitičku psihologiju.

3. Perceiving the Bull
I hear the song of the nightingale.
The sun is warm, the wind is mild,
willows are green along the shore -
Here no Ox can hide!
What artist can draw that massive head,
those majestic horns?

srijeda, 8. svibnja 2013.

Snovi

Snovi predstavljaju najlakši i najefektivniji način istraživanja sadržaja i dinamike nesvjesnog.
 

Zašto sanjamo samo po noći? Možemo reći kako se snovi dešavaju cijelo vrijeme, ali, dok smo budni, zbog intenziteta onoga što se dešava oko nas i čime je naša svijest zaokupljena takvu dinamiku nismo u mogućnosti percipirati. S druge strana čim naša svijest malo izgubi intenzitet (umor, alkohol i sl.), fantazije, slike i sl. počinju navirati i stvara se mogućnost da ih i percipiramo.

Psihološki gledano, možemo reći kako kroz snove djeluje nešto što zovemo samo-regulirajućim psihičkim mehanizmom (kompenzacija). To znači da kada se nalazimo u situacijama za koje nemamo mehanizme adaptacije ili je ta adaptacija neadekvatna, snovi, svojim emocionalnim djelovanjem, konkretnom radnjom, mogućnostima i idejama djeluje na našu svijest sa svrhom da nam omogući drugačije gledanje i pristup situaciji u kojoj se nalazimo. Uzimanje u obzir takvih tendencija (tj. promatranje svojih snova i razgovor o njima) može nam pomoći da izbjegnemo dinamiku koja je nezdrava za našu psihologiju i koja može dovesti do problema kao stres, anksioznost, depresija i dr. U tom kontekstu, njihova važnost za psihoterapiju, individuaciju i osobni razvoj se ne može previše naglasiti.

Vrste snova

Kada razmišljamo o snovima, možemo pristupiti otkrivanju njihovog smisla na više načina. Jedan od načina je da pokušamo klasificirati koje vrste snova postoje. Snovi ne samo da imaju svoj uzrok (Freud i Adler), već sadrže i sve buduće mogućnosti razvoja i razvojne tendencije. U tom kontekstu, prvi snovi u analizi imaju posebnu važnost. (Primjer - Jung)
Nadalje snove možemo podijeliti ovisno o stavu svijesti u odnosu na tendencije nesvjesnog.

1. San kao nesvjesna reakcija na svjesnu situaciju. Elementi sna su u komplementarnom ili kompenzacijskom odnosu sa utiscima dana. San ne bi nastao bez određenog utiska i našeg stava )ili nedostatka stava) prema njemu.

Možemo reći kako je nesvjesno uvijek u komplementarnom ili u kompenzacijskom odnosu sa sviješću. Što je više svijest jednostrana, veća je mogućnost da će se pojaviti snažni i kontrastni ali smisleni snovi kao posljedica funkcioniranja samo-regulirajućeg psihičkog sistema.

Komplementarnost nesvjesnog je karakteristika koja se često javlja u kontekstu razvoja kada iz nesvjesnog dolaze ideje, osjećaji, emocije i afekti koje imaju svrhu da nas pripreme na buduće pothvate i događaje. Npr. razvoj seksualnosti  u mladenaštvu. Možemo reći kako je komplementarnost povezana sa razvojnim tendencijama nesvjesnog koje teže da se razvijemo u smjeru koji nam omogućuje kvalitetnu adaptaciju na vanjske ili unutarnje čimbenike.


....

4. San prikazuje nesvjesno koje nije u relaciji sa sviješću. Kada u svijesti ne postoje alati kojima bio mogli asimilirati potreban nesvjesni stav (bilo zbog neznanja ili tvrdoglavosti), dešavaju se snovi iz četvrte skupine. Takvi snovi su vrlo čudni i jako ih je teško interpretirati. Osoba koja sanja je često začuđena njihovim sadržajem jer ga ne može sa ničim povezati. Takvi snovi predstavljaju spontanu aktivnost nesvjesnog i sadrže važan smisao i često smo preplavljeni njihovom prirodom. To su tzv. Veliki snovi kako ih zovu primitivni narodi.“ Somnia a deo misa“ i osjećamo ih kao prosvjetljenje.

Snovi ovakve vrste se događaju kod važnih životnih primjena (odrastanje, brak, dijete, kriza srednjih godina, bolest opasna po život ili kraj života) ali jednako tako se ponekad javljaju i prije velike neuroze ili psihoze.

Uzroci snova
 
....

Višeznačnost snova

Smisao snova ili motiva je uvijek polivalentan i njihovo značenje ovisi o kontekstu života i iskustava osobe koja sanja. Isti snovi mogu značiti različite stvari za različite osobe. Neki snovi govore o osobnim problemima, neki idu dalje i govore nečemu što je veće od osobnih problema i prikazuju načine njihovih rješavanja koje su karakteristične za nas kao vrstu.

....

Subjektivni i objektivni smisao sna

Interpretacija na subjektivnom nivou pretpostavlja da su likovi, okolina, atmosfera i događaji u snu predstavljaju unutarnje psihičke faktore i situacije unutar osobe koja sanja.
Na objektivnom nivou, motive sna razumijemo konkretno.

....

U praksi, ako se osoba iz sna ima važnost u realnom životu osobe koja sanja, tada malo više uzimamo u obzir objektivno značenje sna. S druge strane ako sanjamo o osobi koja nema realno značenje za osobu koja sanja, tada san više govori ako ga promatramo na subjektivnom nivou. Npr. U snu žene u kojem se pojavljuje lik muškog prijatelja, možemo razumjeti kao da govori o samom prijatelju i njihovom odnosu ili kao muška karakteristika osobe koja sanja. U praksi često san promatramo više s jedne ili s druge razine ali često obje imaju određenu dozu istine u sebi.

Osobni i kolektivni aspekt snova

San možemo promatrati kroz objektiv osobnih uvjerenja stavova, ideja i sjećanja osobe koja sanja. Ako je to tako, onda govorimo o osobnom aspektu snova i često je takav pristup dovoljan da dobijemo ideju o značenju i smislu sna, iako ideje povezane sa arhetipskim značenjem simbola mogu psihoanalitičaru dati neizmjerno važnu pomoć u kojem smjeru interpretacija treba ići.

S druge strane, ako motiv sna promatramo kroz arhetipske paralele iz povijesti, mitova, religije i sl., tada govorimo o kolektivnoj važnosti motiva i on vrijedi ne samo za osobu koja sanja već i za sve ljude. Možemo reći kako takav san, na određenoj razini, dolazi iz kolektivnog nesvjesnog i osim osobnog ima i kolektivno značenje.

....

Interpretacija snova

Snovi ne koriste svakidašnji jezik da bi izrazili određenu težnju ili stanje, da bi odgonetnuli što oni doista misle, moramo biti svjesni na koji način je poruka šifrirana. U tom kontekstu možemo reći kako snovi koriste simbole, sadržaj arhaiziraju, kontaminiraju, kondenziraju, multipliciraju te konkretiziraju i dramatiziraju originalnu poruku.

Simbolizam

Jezik snova je arhaičan si simboličan (Što to znači?) to znači da san izgleda kao davno zaboravljeni jezik koji trebamo dešifrirati i odgonetnuti.

....

Arhaizacija
 
Nesvjesno nije svjesno diferenciranosti naše svijesti već nam govori jezikom koji je prikladniji za čovjeka srednjeg vijeka, Rimljana, starog grka ili prethistorijskog lovca.

....

 Npr. kada san prikazuje komplicirani obred pogreba u slučaju kada tvrdoglavo ne prihvaćamo da je npr. određena veza završila ili način života završio (preminuo). U tom slučaju etnologija nam može pomoći u razumijevanju smisla sna jer nam pokazuje što bi u našoj situaciji učinio arhaičan čovjek koji je u daleko boljoj vezi sa svojim instinktima. Takav izričaj nije za nas direktno razumljiv i kako bi taj problem riješili, jedan od načina je nešto što zovemo interpretacija snova. Jednostavnim jezikom rečeno, interpretacije je prevođenje takvog arhaičnog jezika u jezik koji je za nas razumljiv.

Kontaminacija, kondenzacija i multiplikacija

....

Konkretizacija i dramatizacija

Konkretizacija je proces u kojemu nesvjesno koristi „pjesničke slike“ u konkretnom obliku. Npr. ako u snu pokušavamo skinuti sa leđa određenu osobu („skini mi se“) ili kada nismo svjesni da nam je netko pomogao, u snu možemo sanjati da nas „grebe po leđima“ i sl. Poslovni čovjek je sanjao kako osoba s kojom treba započeti poslovni odnos ima prljave ruke. Prljave ruke su izreka kojom se ponekad izražava nepošten karakter određene osobe.

....

Kako odrediti smisao sna?

Jedan od načina na koji možemo pristupiti određivanju uzroka, svrhe i smisla sna je da san promatramo kao klasičnu dramu i podijelimo ga na dijelove koji je čine, ne zaboravljajući već spomenute ideje vezane uz određivanje smisla sna.

Struktura sna

- mjesto, vrijeme i dramatis personae (likovi)
- ekspozicija – problem ili pitanje na koje ćemo dobiti odgovor ili rješenje u snu.
- peripeteia – usponi i padovi radnje u snu.
- lysis, rješenje sna. Smisleni zaključak.
 
Nakon što snu pristupimo kao klasičnoj drami i podijelimo ga na predložene dijelove, kroz razgovor sa osobom koja je san sanjala pokušavamo dobiti slijedeće informacije.

I) Opis trenutne situacije
 
Trenutna situacija podrazumijeva vanjsku situaciju (posao, odnosi i sl. i) i unutarnju situaciju (osjećaji, razmišljanja i sl.) u tolikoj mjeri koliko su svjesne osobi koja sanja.

....

VII) Objašnjenje uzroka, svrhe i smisla sna

Nakon procesa koji smo opisali, razgovaramo o mogućem smislu sna koji organski proizlazi iz cjelokupnog razgovora.

Ukratko, možemo reći kako se interpretacija sastoji od: razgovora o snu u kojim određujemo detaljnu radnju sna, likove, emocionalne aspekte radnje sna. Tijekom interpretacije razgovaramo o idejama i mogućnostima koje san u sebi skriva kroz asocijacije, (klijenta i psihoanalitičara), kontekst (događaje koji su prethodili snu), osoba čiji san interpretiramo se pokuša prisjetiti na koji način je san povezan sa njim, njegovim problemima, odnosima s ljudima u svom životu, osjećajima i emocijama, nadama i razočaranjima, važnim anegdotama, pričama i iz njegovog života. Nadalje u kontekstu interpretacije sna iznimno važne su  i amplifikacije (paralele iz etnologije, religije, bajki, alkemije, povijesti i sl).

....

Kako znamo da je interpretacija točna?

 
....

Edukacija - Analitička psihologija (I)

Ovdje je prikazan samo dio cjelokupnog predavanja. Ako želite saznati više o temi, predlažemo vam da se prijavite na ciklus predavanja i seminara Hrvatskog društva za analitičku psihologiju koji se periodički održavaju u Zagrebu i drugim gradovima. Edukaciji možete prisustvovati u cijelosti ili se možete prijaviti samo na predavanja i seminare koji vas zanimaju. Više o edukaciji, temama koje ćemo pokriti, njenoj svrsi i cilju možete saznati ako pratite ovaj link - Analitička psihologija (I). 
Nadamo se susretu na jednoj od slijedećih edukacija Hrvatskog društva za analitičku psihologiju.

8. Both Bull and Self Transcended
Whip, rope, person, and Ox -
all merge in No Thing.
This heaven is so vast,
no message can stain it.
How may a snowflake exist
in a raging fire.
Here are the footprints of
the Ancestors.

subota, 4. svibnja 2013.

Anksioznost, fobije i napadi panike

Anksiozni poremećaji imaju svoj biološki i psihološki aspekt. Biološki aspekt je područje psihijatrije, psihološki psihoterapije. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu anksioznih poremećaja.

Jedan od ključnih koncepata u analitičkoj psihologiji je psihološki stav. Psihološki svjesni stav (eng. conscious attitude) sadrži sve one ideje, vrijednosti, činjenice i pretpostavke koje su sastavni dio našeg osjećaja identiteta i koje nam omogućuju da donosimo odluke i rješavamo probleme. On je uvjetovan našim karakterom, odgojem, edukacijom, društvom i dr., a gradi se kroz kontinuiranu prilagodbu na vanjske i unutarnje čimbenike kojima smo izloženi na našem putu kroz život.

Svjesni stav treba biti fleksibilan i biti u mogućnosti da se prilagodi promjenjivim unutarnjim i vanjskim utjecajima kojima smo izloženi. Svaka velika životna promjena zahtijeva djelomičnu promjenu svjesnog stava i ona se, najčešće, dešava spontano i bez velikih problema. Zbog te promjene, naš stari svjesni stav je proširen i obogaćen novom prilagodbom. Rezultat te promjene je novi svjesni stav.

Ali, ponekad je svjesni stav u direktnom konfliktu sa stavom koji nam je potreban u novoj životnoj situaciji. Budući da je svjesni stav sastavni dio identiteta osobe, potrebu za promjenom osjećamo kao opasnost, strah i nelagodu koji se mogu manifestirati kroz anksiozne poremećaje kao socijalna fobija, generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i drugi anksiozni poremećaji.

U takvoj situaciji, jedna od opcija je i psihoterapija. Psihoterapeut može pomoći klijentu pronaći stav prikladan za novonastalu sitauciju. Promjenom svjesnog stava osoba dobija mogućnost da se nosi sa situacijama u kojima se dešava anksioznost, fobija ili napad panike. Rezultat usvajanja novog, prikladnijeg stava je prestanak anksioznih simptoma.

Kao što sam rekao u prošlom postu o depresiji, novi stav je u početku procesa promjene svjesnog stava, nesvjestan. Snovi, kao najpristupačniji produkt nesvjesnog, nam mogu dati ideju kakav nam je stav potreban i na koji način on može postati dio našeg svakodnevnog života.

Promjena svjesnog stava je kreativni čin i praćena je aktivnošću u nesvjesnom. Ta aktivnost je vidljiva kroz simbole koji se javljaju u snovima pojedinaca, umjetnosti, običajima, obredima i religijama. Njihov smisao je pripremiti pojedince i grupe na lakšu promjenu svjesnog stava. To je razlog zašto analitička psihologija daje toliku važnost simbolima, etnologiji, mitovima, religijama i dr. Oni nam daju mogućnost da razumijemo snove klijenata, pomognemo im da promjene svoj svjesni stav i da pronađu individualno rješenje svojih problema.

Za kraj možemo napraviti usporedbu depresije i anksioznosti. Depresija je energetski fenomen, povezan s nastankom novog stava, a anksioznost je povezana sa nemogućnošću njegovog prihvaćanja.