Prikazani su postovi s oznakom Psihoterapija. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Psihoterapija. Prikaži sve postove

ponedjeljak, 10. veljače 2014.

Psihoterapijski rječnik

Od kad sam počeo pisati ovaj blog, uvidio sam kako koristim mnoštvo sličnih pojmova koje su meni jasni, ali vjerujem kako onome tko čita mogu biti pomalo zbunjujući zbog svoje sličnosti, pa sam odlučio posvetiti jedan post objašnjenju tih pojmova. Cilj ovoga posta je omogućiti ljudima koji razmišljaju o psihoterapiji laganiji i smisleniji odabir odgovarajućeg psihoterapeuta.

Psihoterapeut - psihoterapeut je osoba koja radi psihoterapiju.

Psihoterapija - opći pojam koji se odnosi na interaktivni proces ili tretman između educiranog stručnjaka i klijenta, pacijenta, obitelji, para ili grupe radi istraživanja misli, osjećaja, ponašanja i sl. sa svrhom rješavanja određenog problema i postizanja novog načinja razmišljanja ili funkcioniranja. Psihoterapija se u Europi sve više i više prepoznaje kao neovisna profesija koja nije ograničena samo za psihologa i psihijatre.

Psihoanalitičar - osoba koja je završila edukaciju za psihoanalitičara. Psihoanalitičar je najčešće u isto vrijeme i psihoterapeut.
 

Psihoanaliza - posebni oblik psihoterapije u kojoj nesvjesno ima veliku ulogu. Takav oblik rada zahtijeva da analitičar prođe opsežniju poslijediplomsku edukaciju nego psihoterapeut. Ona uključuje dugotrajnu i temeljitu osobnu psihoanalizu što često nije slučaj u edukaciji za psihoterapeute.

Jungovska analiza / psihoanaliza - ima za cilj izgraditi iznimno važan odnos između svijesti i nesvjesnog dijela psihe i omogući kontinuirani proces psihološkog razvoja. Jungovska analiza prepoznje važnost seksa, agresije i ljudskih odnosa u svakodnevnom životu, ali isto tako uzima u obzir i važnost kreativnog izražavanje, smisla, duhovnosti i razvoja kao osnova ljudske psihe. Jungovsku analizu provodi jungovski analitičar.

Jungovski analitičar / psihoanalitičar - certifikacija za Jungovskog analitičara zahtijeva završetak ekstenzivnog edukacijskog programa na institutu koji je odobren od Internacionalne asocijacije za analitičku psihologiju (IAAP). C. G. Jung je vjerovao kako je nužno da svi psihoanalitičari prođu kroz rigoroznu i kontinuiranu osobnu analizu te ona čini važan aspekt edukacije. Edukacija psihoanalitičara najčešće traje između 4 i 8 godina. Edukacija i certifikacija su dizajnirani da osiguraju visoki nivo kompetencije, kvalitete i integriteta jungovskih analitičara.

Analitički psiholog - je sinonim za Jungovskog analitičara / psihoanalitičara.
 
Individuacija - proces psihološkog rasta i razvoja koji se dešava spontano, a čija opstrukcija dovodi do neurotskih simptoma. Cilj psihoterapije i psihoanalize je dovesti do promjene u svijesti koja uklanja takvu opstrukciju i omogućuje daljnji proces individuacije. Isto tako psihoanaliza može ubrzati, olakšati i spriječiti moguće buduće opstrukcije u procesu individuacije.

Analitička psihologija - škola psihologije koja se temelji na idejama švicarskog psihijatra C. G. Junga. Nudeći sveobuhvatan model ljudske psihe, analitička psihologija uključuje psihoterapijski pristup za poboljšanje mentalnog zdravlja i podršku sazrijevanju osobnosti, kao i teorijska znanja sa širokom primjenom kako na društvena i kulturna tako i na područja prirodnih znanosti.

Analitička psihoterapija - U praksi analitička psihoterapija je zbirni naziv za sve vrste psihoterapija koje uzimaju u obzir nesvjesno.

Psihijatar - doktor medicine sa specijalizacijom iz psihijatrije. Edukacija iz psihijatrije najčešće nije dovoljna da bi psihijatar bio i psihoterapeut.
 
Psihijatrija - grana medicine kojoj je cilj izučavanje, dijagnoza, tretman i prevencija mentalnih poremećaja. Iako je kombinirana primjena psihoaktivnih lijekova i psihoterapije česti pristup liječenju mentalnih poremećaja, edukacija iz psihijatrije često nije dovoljna za psihoterapeutski tretman. Psihijatar i psihoterapeut ponekad rade zajedno na način da psihijatar brine o biološkom, a psihoterapeut o psihološkom aspektu terapije.
 
Psiholog - osoba koja evaluira, dijagnosticira, tretira i proučava ponašanja i mentalne procese. Neki psiholozi, ovisno o grani u kojoj su educirani, pružaju usluge koje su vezane uz mentalno zdravlje (klinički psiholozi), a neki psiholozi rade istraživanja i nude savjetodavne usluge. Edukacija psihologa, najčešće, nije dovoljna za obavljanje psihoterapije. Da bi psiholog bio i psihoterapeut, potrebna je doedukacija iz određenog psihoterapeutskog pravca.
 
Psihologija - znanstvena disciplina koja izučava mentalne funkcije i ponašanje te primjenjuje stečeno znanje u praksi. Studiranje psihologije nije orijentirano na usvajanje znanja, vještina i samospoznaje koje su potrebne za psihoterapijski rad tako da psiholog nije i psihoterapeut.

ponedjeljak, 27. svibnja 2013.

Analitički psiholog | psihoanalitičar

Psihoterapiju i psihoanalizu u HDAP-u provodi Dragutin Vučković. Diplomu je stekao na poslijediplomskom studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu Zürich u Švicarskoj. Sa klijentima radi od 2009. godine. Edukacija i certifikacija su dizajnirani da osiguraju visoki nivo kompetencije, kvalitete i integriteta jungovskih analitičara (eng. jungian analyst or analytical psychologist).

Osim analitičke psihologije, studirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ekonomiju poduzetništva na Veleučilištu VERN u Zagrebu.

Analitičar je C. G. Jung Instituta u Dallas-u (Texas, USA) i akreditirani analitičar C. G. Jung Instituta u Zürichu.
Član je Međunarodnog udruženja za analitičku psihologiju (IAAP) i Alumni Association of C. G. Jung Institute Zürich.
Predsjednik je Hrvatskog društva za analitičku psihologiju (HDAP).

HDAP je organizacija koja, osobama koje zanima analitička psihologija, omogućuje: edukaciju, razmjenu ideja i iskustava vezana uz analitičku psihologiju, prisustvovanje radionicama i grupnim susretima kroz koje se mogu upoznati sa analitičkom psihologijom i njenom primjenom u osobnom i profesionalnom životu. U sklopu HDAP-a, neke od opcija koje građani mogu započeti su
analitička psihoterapija, grupni rad na snovima, supervizija i različiti oblici edukacija.

Ako ste zaintersirani za takvu vrstu rada, možete nas kontaktirati.

srijeda, 22. svibnja 2013.

Psihoterapija psihoterapeuta

Psihoterapija nije jednostavna i direktna metoda. Psihoterapija je dijalog između dvije osobnosti. Osoba je psihički sustav koji, kada djeluje na drugu osobu, ulazi u recipročan odnos s tom osobom.  Sličan proces je izražen i u obitelji, među prijateljima, poslovnim suradnicima i u psihoterapiji. Možete zamisliti koliko je, zbog toga, važno da psihoterapeut bude psihološki zdrava osoba.

Jung i Freud su se slagali koliko je važna osobna analiza za budućeg psihoterapeuta. Osobnom analizom on postaje svjestan svih svojih "živih rana" kroz koje može, nesvjesno, negativno djelovati na klijenta. Ako psihoterapeut nije svjestan svojih psiholoških problema, oni će se prije ili kasnije manifestirati u psihoterapijskom odnosu. U tom slučaju psihoterapeut više nije u mogućnosti pomoći klijentu jer se nalazi u situaciji gdje i njemu treba pomoć. Osobna analiza psihoterapeuta, gdje on svoje "žive rane" liječi, je od iznimne važnosti za kvalitetnu psihoterapiju.

Kao što nezdravi odnosi mogu biti uzrok psihološkog oboljenja, tako i zdrav odnos s psihoterapeutom može biti jedan od uzroka ozdravljenja. Naravno, to ne znači da odnos psihoterapeut - klijent mora biti idealan. Naprotiv, odnos psihoterapeut - klijent često zrcali odnose iz klijentove prošlosti, kako pozitivne tako i negativne.

Može se desiti da psihoterapeut preuzme ulogu npr. negativnog oca. U tom slučaju klijent može osjećati istinsku ljutnju prema psihoterapeutu (iako to klijent ne povezuje s problemom oca) i negativni osjećaji koje klijent osjeća mogu ponekad biti toliko jaki da postoji opasnost da psihoterapija bude prekinuta. U tom slučaju pretpostavka da psihoterapeut pokaže veću psihološku zrelost od oca klijenta i da svojim odnosom klijentu omogućiti da iskusi i pozitivnu stranu "oca". Bez osobne analize, psihoterapeut će se teško snaći u toj ulozi i često će i sam željeti prekinuti terapiju jer se neće moći nositi s negativnim emocijama klijenta i negativnim emocijama koje klijent u njemu pobuđuje.

Emocionalna dinamika između psihoterapeuta i klijenta zove se transfer i kontratransfer. Uloga psihoterapeuta je da ima uvid u oba aspekta, što je gotovo nemoguće ako psihoterapeut nema iskustvo osobne analize.

Psihoterapija je zbog toga vrlo zahtjevan posao. Ako psihoterapeut nije imao osobnu analizu, tada može raditi samo s klijentima koji nemaju sličan problem kao i on. S druge strane psihoterapeut je u svom radu izložen psihološkim utjecajima, koji će prije ili kasnije utjecati na njegov osobni i profesionalni život ako osobnom analizom nije razvio "zdravi imunitet".

utorak, 14. svibnja 2013.

Individualna psihoterapija i psihoanaliza

Analitička psihoterapija (C. G. Jung)

Analitička psihoterapija može pomoći ako imate osjećaj:
  • nezadovoljstva životom
  • kako u vašem životu nešto nedostaje
  • kako se nalazite na putu koji nije ispravan
  • kako bi život trebao imati više smisla
  • kako je vaša kreativnost sputana ili neiskorištena,
ili se jednostavno osjećate preopterećeni zahtjevima života, teško vam se suočiti sa svakodnevnim pritiscima i treba vam potpora kako bi pronašli način da se nosite s njima i razvijete svoj potencijal. U takvim i sličnim situacijama možemo reći da postoji vanjska ili unutarnja smetnja zbog koje je proces psihološkog sazrijevanja, rasta i razvoja usporen. Taj proces nazivamo individuacija i dugoročno gledano takvo stanje može dovesti psiholoških stanja kao:
Važno je pokušati pronaći dublji smisao takvih stanja, zbog nas samih, ali i zbog toga jer je individuacija i razvoj jedinstvene osobnosti usko povezana s mogućnošću stvaranja smislenih međuljudskih odnosa.

Analitička psihologija teži integraciji i sazrijevanju osobnosti i ne vidi psihološke probleme samo kao poremećaje koje dovode do mentalnih i fizičkih bolesti ili kao poremećaje koji se mogu tretirati neovisno o cjelokupnoj osobnosti pojedinca. Analitička psihologija pokušava pronaći njihov smisao i svrhu sa ciljem promjene stava pojedinca prema određenom aspektu života, u skladu sa njegovom prirodom. Takva promjena omogućuje da se proces individuacije nastavi što dovodi do povlačenja simptoma zbog kojih smo i potražili pomoć.

Možemo reći kako se psihoterapija i psihoanaliza, u duhu analitičke psihologije, temelji na uklanjanju opstrukcija u, inače prirodnom, procesu individuacije; i kako uzima u obzir svjesne i nesvjesne aspekte života pojedinca i pokušava naći odgovor na osobna pitanja u kontekstu životne situacije klijenta. Kroz psihoterapeutski proces, osobe mogu bolje sagledati svoja ponašanja, osjećaje, misli i iskustva koja dovode do dubljeg razumijevanja smisla života, prihvaćanja i vrednovanja osobnog životnog puta i realizaciju osobnog potencijala za promjenu.

Ako imate pitanja ili osjećate kako vam analitička psihoterapija i rad na procesu individuacije mogu pomoći, možete nas kontaktirati i dobiti odgovor ili preporuku analitičkog psihologa ili psihoterapeuta.


„Često sam vidio ljude kako postaju neurotični kada se zadovolje s neprikladnim ili pogrešnim odgovorima na pitanja života. Traže poziciju, brak, slavu, vanjski uspjeh ili novac i ostaju nesretni i neurotični čak i kada su ostvarili to što su tražili. Takvi ljudi su sadržani u preuskom duhovnom svjetonazoru. Njihov život nema dovoljno sadržaja, dovoljno smisla. Ako se uspiju razviti u šire ličnosti, neuroza obično nestane. Zbog toga je ideja razvoja uvijek bila od najveće važnosti za mene.“
C. G. Jung

utorak, 12. ožujka 2013.

Analitička psihoterapija i psihoanaliza - osnovne smjernice

Smjernice psihoterapijskog / psihoanalitičkog rada daju klijentima HDAP-a osnovne informacije kako postići što efikasniju, kvalitetniju, kraću a time i financijski povoljniju psihoterapiju i psihoanalizu (u daljnjem tekstu psihoterapiju).

Termini susreta

Kontinuirano održavanje psihoterapijskih susreta je izuzetno važno za kvalitetu, trajanje, a time i cijenu psihoterapije. Preporuka je da prilikom prvog susreta, ako je to moguće, psihoanalitičar i klijent dogovorom donesu odluku o učestalosti susreta.

Otkazivanje termina

Ako klijent ili psihoanalitičar mora otkazati susret potrebno je to učiniti barem 24 sata prije samog termina.

Za vrijeme psihoterapije

I) Tijekom sata klijent priča: o sebi, svojim problemima, odnosima s ljudima u svom životu, osjećajima i emocijama, nadama i razočaranjima, važnim anegdotama, pričama i sl.

II) Snovi, fantazije, kreativne tvorevine klijenta (slike, skulpture, pjesme, priče, imaginacija, i dr.) daju psihoterapeutu uvid u nesvjesni aspekt situacije u kojoj se klijent nalazi. Iako nije nužan za kvalitetnu psihoterapiju, rad s takvim sadržajem omogućuje bržu, financijski povoljniju i uspješniju psihoterapiju.


III) Posebnu važnost ima odnos analitičara i klijenta. Životni put klijenta, često je obilježen određenim obrascima koji se u njegovom životu ponavljaju, kako pozitivnih, tako i negativnih. Isti obrasci se ponekad ponavljaju i u odnosu klijenta i psihoterapeuta što predstavlja priliku da klijent dobije bolji uvid u njih i da uz pomoć psihoanalitičara, kroz rad na njima, ostvari psihološki razvoj i sazrijevanje. Kada se pojave negativne ili pozitivne emocije u kontekstu psihoterapije, potrebno je o njima otvoreno razgovarati.


IV) Razgovor o sva tri aspekta, razjašnjenja psihičke situacije i uvid u činjenicu da su se ljudi i prije susretali i rješavali slične probleme, dovodi do različitih intelektualnih i emocionalnih reakcija kod klijenta. One djeluju na svijest klijenta i dovode do potrebne promjene svjesnog stava.


Komunikacija tijekom psihoterapije

Najkvalitetniji oblik komunikacije između klijenta i psihoanalitičara, tijekom psihoterapije, je razgovor uživo ili u iznimnim slučajevima Skype. U tom kontekstu, e-mail, mobitel i SMS najčešće služe za dogovor ili otkazivanje termina. Osim u iznimnim slučajevima, preko tih sredstava komunikacije se ne preporuča razgovarati o temama vezanim uz psihoterapiju. Ako klijent osjeća kako postoje opravdani razlozi korištenja i takvih oblika komunikacije za razgovor o temama vezanim uz psihoterapiju, uz prethodni dogovor, i to je moguće.


Trajanje i kraj psihoterapije

U praksi psihoterapija može biti: kratkotrajno savjetovanje o određenom problemu, potpora u teškom razdoblju života, pomoć u rješavanju konflikta i uklanjanju simptoma, pomoć u razvoju kreativnih potencijala, otkrivanje novih životnih mogućnost i dr. Trajanje psihoterapije može biti samo jedan susret, može trajati nekoliko mjeseci, pa i godina. Kada klijent osjeti da su postigli zadovoljavajuće poboljšanje, psihoterapija često završava. Ako klijent odluči prekinuti psihoterapiju jednostranom odlukom, tada je potrebno da održimo završni susret kako bi smisleno završili psihoterapiju.

S druge strane, tijekom rada klijent ponekad otkrije da je dobio puno više od prestanka simptoma i kako je njegov život dobio smisao i svrhu. Zbog poboljšanja koje je osjetio/la, klijent ponekad odluči ići dalje u svom psihološkom razvoju i nastavlja rad na sebi. Princip rada je isti, samo je cilj drugačiji. U tom slučaju cilj rada je individuacija, a naziv takvog rada je osobna psihoanaliza.


četvrtak, 14. veljače 2013.

Psychotherapy in English

If you do not speak Croatian...

Jungian analyst Dragutin Vučković earned his diploma at C. G. Jung Institute Zürich, Switzerland.

He works near Zagreb at Croatian Association of Analytical Psychology (CAAP).

If you live in Croatia, do not speak Croatian and are interested in doing Jungian analysis or Jungian oriented psychotherapy in English, feel free to contact us.
We also offer the possibility of communication by Skype.

At CAAP, except individual analysis and psychotherapy, we also offer participation in a dream group in English and Croatian language.

You can reach us at:

Dragutin Vučković
Croatian Association for Analytical Psychology
Zagrebačka 30
Klinča Sela
10450 Jastrebarsko

Mob: 095 8293 446
E-mail: info@hdap.hr