Uređujući
staru dokumentaciju, naišao sam na jedan mali esej koji sam počeo
pisati, najvjerojatnije kao pripremu za ispit. Esej govori o depresiji i
psihodinamici depresije sa stajališta analitičke psihologije. Pomislio
sam da bi bio dobar početak za blog koji već neko vrijeme planiram
započeti. Naslov eseja je "Depresija i analitička psihologija". Ovdje ga
u skraćenoj verziji možete pročitati.
Depresija i analitička psihologija
Depresija ima svoj biološki i psihološki aspekt. Psihijatrija je vezana uz biološki aspekt, psihoterapija uz psihološki. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu depresije.
Analitička psihologija pretpostavlja da u nama postoje samoregulirajući mehanizmi, kako biološki i fiziološki (recimo, imunološki sistem reagira na patološke organizme koji uđu u tijelo ili se znojimo kada nam je vruće) tako i psihološki.
Samoregulirajući psihološki mehanizam djeluje na našu svijest kada ona ne zadovoljava potrebe adaptacije na vanjske ili unutarnje događaje i omogućuje nam kontinuiranu adaptaciju na životne promjene.
Ponekad svijest ne može prihvatiti kompenzacije potrebne za promjenu svjesnog stava. Rezultat toga je potiskivanje sadržaja potrebnih za novu adaptaciju.
Samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava sve više energije nesvjesnom stavu potrebnom za novu adaptaciju i nakon nekog vremena sama svijest ostaje bez energije potrebne za svakodnevni rad. Taj nedostatak energije osjećamo kao depresiju.
Depresijom je, dakle, energija koja je dosad bila na raspolaganju našoj svijesti, usmjerena u nesvjesno. Ta energija se manifestira u pojačanoj aktivnosti nesvjesnog (npr. simbola u snovima) koje sadrži i novi nesvjestan stav. Analiza i interpretacija snova je postupak kojim možemo dobiti ideju o tom novom stavu potrebnom za rješavanje problema zbog kojega je i došlo do depresije.
Kliničko-psihoterapeutski gledano, depresija je simptom potrebe za promjenom svjesnog stava. Takvom promjenom, energija ponovno postaje raspoloživa svijesti što dovodi do prestanka depresivnog stanja.
U analitičkoj psihologiji postoji i pojam kreativne depresije. Kreativna depresija je pojava, koju dobro poznaju umjetnici i ljudi koji se bave kreativnim poslom, kada nastanku novog djela prethodi veća ili manja depresija. Energetski gledano, samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava energiju iz svijesti u sadržaj koji kasnije nastaje kreativnim radom.
I jedna i druga depresija imaju istu psihodinamiku; u kliničkoj depresiji kreativno djelo je novi psihološki stav svijesti, a u kreativnoj depresiji kreativno djelo je kip, pjesma ili esej.
Depresija, dakle, nije samo nešto negativno nego i važan aspekt kreativnog procesa.
Depresija i analitička psihologija
Depresija ima svoj biološki i psihološki aspekt. Psihijatrija je vezana uz biološki aspekt, psihoterapija uz psihološki. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu depresije.
Analitička psihologija pretpostavlja da u nama postoje samoregulirajući mehanizmi, kako biološki i fiziološki (recimo, imunološki sistem reagira na patološke organizme koji uđu u tijelo ili se znojimo kada nam je vruće) tako i psihološki.
Samoregulirajući psihološki mehanizam djeluje na našu svijest kada ona ne zadovoljava potrebe adaptacije na vanjske ili unutarnje događaje i omogućuje nam kontinuiranu adaptaciju na životne promjene.
Ponekad svijest ne može prihvatiti kompenzacije potrebne za promjenu svjesnog stava. Rezultat toga je potiskivanje sadržaja potrebnih za novu adaptaciju.
Samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava sve više energije nesvjesnom stavu potrebnom za novu adaptaciju i nakon nekog vremena sama svijest ostaje bez energije potrebne za svakodnevni rad. Taj nedostatak energije osjećamo kao depresiju.
Depresijom je, dakle, energija koja je dosad bila na raspolaganju našoj svijesti, usmjerena u nesvjesno. Ta energija se manifestira u pojačanoj aktivnosti nesvjesnog (npr. simbola u snovima) koje sadrži i novi nesvjestan stav. Analiza i interpretacija snova je postupak kojim možemo dobiti ideju o tom novom stavu potrebnom za rješavanje problema zbog kojega je i došlo do depresije.
Kliničko-psihoterapeutski gledano, depresija je simptom potrebe za promjenom svjesnog stava. Takvom promjenom, energija ponovno postaje raspoloživa svijesti što dovodi do prestanka depresivnog stanja.
U analitičkoj psihologiji postoji i pojam kreativne depresije. Kreativna depresija je pojava, koju dobro poznaju umjetnici i ljudi koji se bave kreativnim poslom, kada nastanku novog djela prethodi veća ili manja depresija. Energetski gledano, samoregulirajući psihološki mehanizam preusmjerava energiju iz svijesti u sadržaj koji kasnije nastaje kreativnim radom.
I jedna i druga depresija imaju istu psihodinamiku; u kliničkoj depresiji kreativno djelo je novi psihološki stav svijesti, a u kreativnoj depresiji kreativno djelo je kip, pjesma ili esej.
Depresija, dakle, nije samo nešto negativno nego i važan aspekt kreativnog procesa.
Zanimljiv članak, međutim zanima me gdje bih mogao saznati više o kliničkoj depresiji te načinima njenog liječenja
OdgovoriIzbrišiMožete pokušati sa "New Oxford Textbook of Psychiatry", grupe autora (ISBN-10: 0199696756) ili "Psychodynamic Psychiatry in Clinical practice", autor, Glen O. Gabbard (ISBN-10: 1585621854). Mislim da ih možete pronaći u sveučilišnoj knjižnici ili ih možete naručiti na amazon.com.
OdgovoriIzbriši