četvrtak, 30. svibnja 2013.

Depresija i kreativnost - III. dio

Promjena psihološkog stava i arhetipovi
 

Arhetipovi su temelj nesvjesne psihe i kao takvi ne mogu se definirati u intelektualnom smislu. Ali, kako bi dobili ideju što su oni, možda možemo reći da je arhetip obrazac koji je temelj našeg života, kako psihološkog tako i biološkog.

Primjer 6.
Život životinja je uvjetovan instinktima, npr. gradnja gnijezda, ples pčela, putovanje jegulja. Možemo se pitati određuje li nešto naš psihološki život kao što instinkti određuju život životinja? Taj formativni element u psihologiji zovemo arhetipom.
Arhetip možemo percipirati kao nagon za akcijom (tj. zadovoljenjem instinkta) ili kao arhetipsku sliku u snovima, slikama i ostalim kreativnim uradcima. Instinkt je vanjski, a arhetipska slika unutarnji aspekt arhetipa.

Primjer 7.
Arhetipovi se aktiviraju u svakoj situaciji koja zahtijeva veliku promjenu svjesnog stava. Npr. kod odrastanja, početka veze, "herojskih" pothvata (kada smo suočeni s velikom životnom odlukom koju trebamo učiniti), majčinstva, starenja, smrti i sl. Takve životne promjene su praćene snovima u kojima možemo prepoznati arhetipske slike čije razumijevanje i povezivanje sa realnim životom nam može omogućiti kreativnu adaptaciju.
Arhetip postaje zaista kreativan tek kada smo svjesni njegovog djelovanja i kada naša svijest može imati određeni utjecaj na način na koji se arhetip izražava i djeluje. U tom slučaju moguće je ostvariti i iskoristiti taj kreativni potencijal. Za nas je važan jedan drugi problem koji se javlja kada je naš svjesni stav takav da se udaljujemo od arhetipske dinamike. Ta situacija nije zdrava i zahtijeva promjenu psihološkog stava.

Primjer 8.
Kada trebamo učiniti neki "herojski" pothvat npr. završiti studij, naći novi posao, izaći iz nezdrave veze ili uvesti neku potrebnu promjenu u naš život, a to ne učinimo iz nekog razloga (ili jednostavno nismo u mogućnosti da to učinimo), tada se udaljujemo od arhetipske dinamike. U takvoj situaciji možemo osjećati da sve što radimo nema smisla. Možemo se osjećati beznadno, anksiozno, depresivno i sl. Krivnja i sram su također karakteristični za takva stanja.
Izučavanje arhetipova i simbola koji se pojavljuju se u bajkama, mitovima, religiji i alkemiji, može nam pomoći da razumijemo svoje snove, slike i fantazije koji se javljaju u takvim situacijama. Njihovo razumijevanje otvara se mogućnost da apercipiramo novi psihološki stav koji je u skladu sa arhetipskom dinamikom.

Bajke
 
Bajke su najčišći izraz nesvjesnih kolektivnih psihičkih procesa. Oni prikazuju arhetipove u najjednostavnijem i najpreciznijem obliku.
Bajke često pričaju o kraljevima i njihovim kraljevstvima. Najčešće, na početku, kraljevstvo nije u dobrom stanju: kralj je bolestan, ili je kraljica neplodna ili neki drugi veliki problem muči kraljevstvo (situacija koja bi psihološki mogla odgovarati negativnom emocionalnom stanju uzrokovanom neprilagođenim psihološkim stavom). Kako bi riješili problem, kraljevi sinovi kreću u avanturu, ali ne uspjevaju. Na kraju kada su sve mogućnosti iscrpljene, često se javi najmlađi sin, ili neuki sluga ili netko tko nema nikakve šanse da razriješi situaciju (on predstavlja novi stav u nastajanju). Na kraju, on uspijeva, oženi princezu i postane novi kralj.
U realnosti, često na isti način vrednujemo i omalovažavamo ono što nam može pomoći da pobjedimo negativno emocionalno stanje. Razlog za to je što je ta mogućnost vrednovana od psihološkog stava koji je i kriv za cijelu situaciju.
Novi psihološki stav je najčešće nešto banalno, skoro nesvjesno, za što ne bi nikada rekli da predstavlja budući temelj naše psihologije, kao i heroji u bajkama.

Primjer 9.
Osoba je kao mlada imala želju da se umjetnički izražava. Život ju je odveo u drugom smjeru, udala se, našla posao i sl. S vremenom su se počeli javljati anksiozni simptomi koji su je mučili cijeli život. Nikad joj nije palo na pamet da se vrati umjetnosti, to je bila ludost iz mladosti. Igrom slučaja, nakon puno godina, je otkrila da se još uvijek želi baviti umjetnošću i upisala je studij umjetnosti. Začudo, anksiozni simptomi su nestali. Umjetnost u ovom slučaju predstavlja najmlađeg kraljevića ili neukog slugu koji može pomoći kraljevstvu.
Motive koji se pojavljuju u takvim bajkama, često, sanjaju ili slikaju ljudi koji se nalaze u situaciji da trebaju modificirati svoj svjesni psihološki stav (npr. osoba iz primjera). Razumijevanje tih motiva nam može dati ideju u kojem smjeru ta promjena mora ići.

Ostali postovi na temu Depresija i kreativnost:

I. dio -  Psihološki stav
II. dio - Apercepcija i promjena psihološkog stava
III. dio - Arhetipovi i promjena psihološkog stava (bajke)
IV. dio - Arhetipovi i promjena psihološkog stava (mitologija, alkemija i religija)

Nema komentara:

Objavi komentar