O ovoj temi odlučio pisati u slijedećih nekoliko postova. Ovo je prvi
dio od četiri posta koji su dio cjeline s temom Depresija kreativnost.
Bajke, mitologija, religija i alkemija u simboličkim slikama
prikazuju proces psihološkog razvoja i rasta. Neke od simbola koji se u
njima pojavljuju možemo povezati sa stanjem zbunjenosti, izgubljenosti, tuge i
depresije. Takva stanja u pričama i predajama najčešće dovode do razvoja do kojega ne bi došlo da tog negativnog stanja nije bilo.
I. dio - Psihološki stav
Koja je svrha takvih stanja i mogu li ona dovesti do pozitivne
promjene u našim osobnim životima? Na takva i slična pitanja pokušat ću vam dati odgovor. Isto tako, pisati ću pozitivnim aspektima
negativnih emocionalnih stanja kroz teoriju i primjere iz prakse.
Ovo je zahtjevna tema i u ovom obliku teško mogu izbjeći situaciju da ne pojednostavljujem.
Psihološki stav
Psihološki stav je spremnost psihe da djeluje ili reagira na
određeni način. To znači da određeni podražaj kod jedne osobe ima dalekosežne
posljedice, a kod druge male ili nikakve. Imati stav znači da smo spremni
reagirati na određeni način, čak i kada je taj stav nesvjestan.
Psihološki stav predstavlja očekivanja, a očekivanje uvijek
djeluje selektivno i s osjećajem smjera. Očekivanja su određena snažnim
emocionalnim sadržajem koji promovira percepciju i apercepciju svega sličnog
samom sebi i blokira ono što je različito. To je osnovni uzrok jednostranosti
svjesne orijentacije. Takav način funkcioniranja bi doveo do kompletnog gubitka
ravnoteže da ne postoji kompenzacija, tj. funkcija psihe koja
teži da dovede do psihičke ravnoteže.
Primjer 1.
Osoba koja je svjesna koliko je život težak imat će stav koji
kontinuirano pretražuje nešto neugodno. Takva neravnoteža je kontinuirano
kompenzirana nesvjesnim očekivanjem zadovoljstva.
Primjer 2.
Osoba koja je potlačena ima svjesni stav koji kontinuirano očekuje
ugnjetavanje, ona odabire taj aspekt iz općeg iskustva života i
"njuši" ga svugdje. Njegov nesvjesni stav teži moći i superiornosti.
Dvojnost psihološkog stava je normalan fenomen i ima nepovoljan
utjecaj samo kada je jednostranost prevelika.
Psihološki stav je rezultat
svih faktora koji imaju važan utjecaj na psihu, kao: urođena predispozicija,
utjecaj okoline, edukacija, životna iskustva, uvjerenja, kolektivna stajališa i
dr. Cijela psihologija osobe je orjentirana u skladu s njegovim psihološkim
stavom.
Psihološki stav je odgovoran za individualne razlike između osoba. Koliko velike te razlike mogu biti, možda se najbolje vidi u osobnim
preferencama i u tome što volimo i nevolimo. Ovisno o psihološkom stavu, svaki
instinkt i svaka psihološka funkcija može biti subordinirana drugoj. Ego ili
moć može učiniti seksualnost svojom slugom ili seksualnost može biti gospodar
ega. Mišljenje može biti iznad osjećaja ili osjećaji mogu zavladati mišljenjem,
sve ovisno o psihološkom stavu.
Psihološki stav je fenomen koji je jako teško
istaživati zbog toga jer je određen velikim brojem varijabli od kojih su mnoge
nesvjesne. Ali, u praksi određeni psihološki stavovi se mogu raspoznati.
Četiri temperamenta (sangvinik, kolerik, melankolik i flegmatik)
opisuju moguće psihološke stavove. Jedan od pokušaja je i Jungova tipologija i njegovi psihološki tipovi.
Tako postoje: misaoni, osjećajni, taktilni i intuitivni psihološki stavovi.
Osim psiholoških stavova (kojih ima puno i nisu ograničeni nabrojanim), postoje
i socijalni stavovi, tj. oni koji su pod utjecajem kolektivnih ideja. To su
najčešće riječi koje često završavaju na -izam: feminizam, liberalizam, komunizam
i sl. Oni su također važni i u nekim slučajevima mogu imati više utjecaja na
osobu nego individualni psihološki stavovi.
Psihološki stav određuje npr. vaše mišljenje prema pobačaju, suživotu crkve i države, Vladi; određuje kako vidimo sebe i druge, određuje ono čemu težimo i naše vrednovanje onoga što imamo; određuje naše odnose, odluke i identitet.. Zapravo psihoterapija i cijela ideja pomoći koju psihoterapeut pruža se temelji na promjeni psihološkog stava osobe koja koja je u psihoterapiji, iz neprilagođenog u prilagođeni.
Za sada toliko o psihološkom stavu. Slijedeći post pisati ću o konceptu apercepcije i značenju negativnih emocionalnih stanja (depresija, anksioznost i sl.) za promjenu neprilagođenog psihološkog stava.
Za sada toliko o psihološkom stavu. Slijedeći post pisati ću o konceptu apercepcije i značenju negativnih emocionalnih stanja (depresija, anksioznost i sl.) za promjenu neprilagođenog psihološkog stava.
Nema komentara:
Objavi komentar