subota, 25. svibnja 2013.

Anima i animus - I. dio

Kompenzacija

Jedan od najvažnijih koncepata analitičke psihologije je kompenzacija. Kompenzacija je proces koji se aktivira kada je jedna psihološka suprotnost otišla predaleko. Npr. individualnost ili kolektivnost, liberalnost ili tradicionalnost, duhovnost ili materijalizam, svjesno ili nesvjesno i sl.

U psihologiji se proces kompenzacije aktivira kada je naš psihološki stav jednostran i ograničen i zbog toga više nije u mogućnosti vršiti adaptaciju na vanjske i unutrašnje utjecaje. Naše nesvjesno kompenzira na način da pokušava dovesti do promjene psihološkog stava i bolje prilagodbe novonastaloj situaciji. Ta pojava je lijepo vidljiva u snovima i slikama, iako se, zapravo, proces psihološke kompenzacije dešava cijelo vrijeme.

Današnja tema su dvije psihološke suprotnosti: muškost i ženstvenost, te njihova psihodinamika i kompenzacijski odnos. Muškost i ženstvenost su određene sa više faktora: biologijom jedinke, kulturom, psihologijom i sl. Muškost nije nužno samo karakteristika muškaraca i ženstvenost nije nužno samo karakteristika žena. Da bi bili psihološki uravnoteženi, i muškarac i žena trebaju imati i muške i ženske psihološke karakteristike.

Najčešće su u svijesti muškaraca više izražene muške psihološke karakteristike, a kod žena više ženstvene psihološke karakteristike. Mi  „odabiremo“ jednu od suprotnosti. Ako je ta identifikacija prenaglašena i djeluje na mogućnosti adaptacije, onda naša psiha, kroz proces kompenzacije, reagira i aktivira kontraseksualne psihološke aspekte; animu kod muškaraca i animusa kod žena.

Anima

Kontraseksualni aspekt psihe kod muškarca nazivamo Anima.

Anima je većoj ili manjoj mjeri nesvjesni dio psihe i kao takva se pojavljuje u snovima (ili slikama) u personificiranom obliku. Takav personificirani oblik anime predstavlja specifične psihološke karakteristike muškarca koje su često nesvjesne iako mogu biti vrlo lako uočljive za osobe koje tu osobu promatraju. U snovima, fantazijama ili slikama anima može poprimiti oblik: drage djevojke, božice, vještice, prostitutke, anđela, demona, prosjakinje, odane suputnice, amazonke i sl. Ako je anima nesvjesnija i  kada ju nije moguće direktno asimilirati u svijest, tada može poprimiti oblike koji su evolucijski udaljeniji od čovjeka. Npr. oblik: krave, mačke, tigarice i sl. Ponekad može poprimiti i oblik nežive stvari: broda, pećine, drva i sl.

Psihološki gledano, te presonifikacije mogu predstavljati: neodređena raspoloženja i osjećaje kod muškarca, intuitivne slutnje, otvorenost prema iracionalnom, sposobnost za ljubav, osjećaj za prirodu i njegov odnos s nesvjesnim. Ako je stav svijesti negativniji prema takvim psihološkiim tendencijama, anima poprima negativniji i opasniji oblik.

....

Kada anima djeluje kako bi trebala, omogućuje muškarcu da reagira i djeluje u skladu sa svojim emocijama i osjećajima i da nađe odgovarajuću partnericu. Kada logičkim načinom funkcioniranja muškarac ne može raspoznati činjenice koje su skrivene u nesvjesnom, anima, sa svojom ženskom mudrošću i ženstvenijim načinom funkcioniranja, mu može omogućiti da ih otkrije.

....

Edukacija - Analitička psihologija (I)

Ovdje je prikazan samo dio cjelokupnog predavanja. Ako želite saznati više o temi, predlažemo vam da se prijavite na ciklus predavanja i seminara Hrvatskog društva za analitičku psihologiju koji se periodički održavaju u Zagrebu i drugim gradovima. Edukaciji možete prisustvovati u cijelosti ili se možete prijaviti samo na predavanja i seminare koji vas zanimaju. Više o edukaciji, temama koje ćemo pokriti, njenoj svrsi i cilju možete saznati ako pratite ovaj link - Analitička psihologija (I).
 
Nadamo se susretu na jednoj od slijedećih edukacija Hrvatskog društva za analitičku psihologiju.

Anima i animus - I. dio
Anima i animus - II. dio 
Anima i animus - III. dio

Anima i animus - II. dio

Animus

Kao što anima kod muškaraca predstavlja kontraseksualni aspekt psihe tako i animus ima istu funkciju kod žena.
U snovima, fantazijama ili slikama pojavljuje se kao Dioniz, filmska zvijezda, sportaš, politička figura. Ako se pojavljuje u obliku životinje, što je  karakteristično za aspekte koji su udaljeniji od svijesti, onda se može pojaviti kao: orao, bik, lav i sl. Svi ti oblici predstavljaju određeni psihloški aspekt ličnosti žene, njenu mušku stranu.

Jedan od mogućih opisa muških psiholoških karakteristika možemo naći u Faustu, u Goete-ovom opisu Logos-a. To su: moć, djelo, riječ i smisao (razumijevanje).

Moć opisuje aspekt logos-a koji nam daje snagu da nešto učinimo.
Djelo može opisati mogućnost inicijative i planiranog djelovanja.
Riječ predstavlja intelektualne tendencije.
Smisao (razumijevanje) predstavlja aspekt muškosti koji daje novo razumijevanje stvari i duhovnu snagu.

U određenim razdobljima života žene, pred njom se može naći potreba da asimilira određeni od spomenutih muških psiholoških karakteristika. Ako se to ne desi, neiskorištena psihička energija aktivira arhetip animusa u obliku koji može preuzeti svijest i dovesti do tzv. opsjednutosti animusom.

U negativnom obliku, animus se manifestira kao sveto uvjerenje. Kada se takvo uvjerenje propovjeda s glasnim, insistirajućim, muškim glasom ili kad je nametnuto, muške karakteristike je lako prepoznati. Ali i kod žena koje ne pokazuju takve karakteristike, kada naiđemo na animus, kao da smo se našli ispred zida. On se pojavljuje kao neumoljivi stav, tvrdoglavost, hladnoća i nedodriljivost.

....

On je glas u našoj glavi koji komentira svaku situaciju u kojoj se nađemo, daje kritički i negativan komentar svakog našeg pokreta i odluke, pregledava svaki naš motiv i najmeru, uzrokuje osjećaj manje vrijednosti, uništava svaku inicijativu i svaku želju za samo-izražavanjem te daje komande i zabrane

....

Ako žena postane svjesna što joj animus čini i što želi. Ako se suoči s time i asimilira ga u svoj svjestan život, on može postati veoma vrijedan unutarnji suputnik koji joj daje mušku inicijativu, hrabrost, objektivnost te duhovnu mudrost i snagu

....


Edukacija - Analitička psihologija (I)

Ovdje je prikazan samo dio cjelokupnog predavanja. Ako želite saznati više o temi, predlažemo vam da se prijavite na ciklus predavanja i seminara Hrvatskog društva za analitičku psihologiju koji se periodički održavaju u Zagrebu i drugim gradovima. Edukaciji možete prisustvovati u cijelosti ili se možete prijaviti samo na predavanja i seminare koji vas zanimaju. Više o edukaciji, temama koje ćemo pokriti, njenoj svrsi i cilju možete saznati ako pratite ovaj link - Analitička psihologija (I).

Nadamo se susretu na jednoj od slijedećih edukacija Hrvatskog društva za analitičku psihologiju.

petak, 24. svibnja 2013.

Psihološki tipovi

Psihološke funkcije

Na koji način se orijenitramo u vanjskom i unutrašnjem svijetu?

Prvo što je potrebno je da nešto percipiramo, jer bez toga niti ne znamo da nešto je. To bi bila prva funkcija svijesti, nazovimo je taktilnost.

Nakon toga moramo imati funkciju koja nam govori što je to što percipiramo i tu funkciju možemo nazvati mišljenje. To nam ne govori puno jer ne znamo kolika je vrijednost toga što smo percipirali za nas ili za okolinu.

Treća funkcija nam govori o vrijednosti toga što smo percipirali i tu funkciju možemo nazvati osjećanje.

Sada znamo već puno, ali još moramo uzeti u obzir vrijeme. Postoji budućnost i prošlost koja nije sadržana u prve tri funkcije. Još nam nedostaje mogućnost da odredimo odakle to što smo primjetili dolazi i što će se s time dogoditi. Funkciju koja nam daje odgovore na ta pitanja možemo nazvati intuicija.

Od podataka koje dobijemo od sve četiri funkcije imamo kompletnu sliku. Ali postoji kvaka.

Najčešće svjesno ne koristimo sve funkcije već jednu ili dvije koje smo razvili vrlo dobro. Zapravo ljude možemo razlikovati prema najrazvijenijim funkcijama. Taktilnost je razvijena kod majstora, kirurga, kipara, kuhara... Mišljenje kod matematičara, filozofa, pravnika... Osjećanje kod tete u vrtiću... i intuicija kod brokera, poduzetnika i političara...

Razvoj jedne funkcije pretpostavlja zapostavljanje suprotne funkcije. Ako mislimo, ne možemo i osjećati, ako percipiramo taktilnošću, ne možemo percipirati i intuicijom. To je kao studij s četiri kolegija koja su toliko opširna da stignemo učiti samo za jedan ili dva, a to se naravno i odražava na ocjenama. Ako imamo odličan iz mišljenja, onda možemo očekivati i lošu ocjenu iz osjećanja ili ako imamo odličan iz taktilnosti, ne možemo imati i odličnu ocjenu iz intuicije.

Ekstraverzija i introverzija

Ako promatramo taktilnost kao psihološku funkciju, ona je s jedne strane vezana uz objekt koji percipiramo, no isto tako se možemo pitati tko i sa čime percipira.

Neki ljudi uživaju u šetnji prirodom zbog same ljepote prirode, a neki zbog toga kako se u prirodi osjećaju. Svaka funkcija ima svoj subjektivni i objektivni aspekt. Ako je naša svijest više orjentirana subjektivnim aspektom onda možemo reći da smo introvert, a ako je više orjentirana objektivnim aspektom, onda možemo reći da smo ekstravert. Isto vrijedi za sve funkcije.

Psihoterapija

Prvi aspekt su međuljudski odnosi. Misaoni tip i osjećajni tip će vrlo teško naći zajednički jezik i ako se pitamo zašto nekoga ne volimo ili nam je antipatičan, često on ili ona imaju različitu superiornu funkciju. Razumjevanje tipologije nam omogućuje da razumijemo osobe s drugačijom primarnom funkcijom, ako je ta druga osoba naš otac, sestra ili bračni drug onda važnost razumjevanja tipologije postaje jasna.

 S druge strane, primarna psihološka funkcija je genetski određena, ali ponekad se desi da je dijete rođeno u obitelji koja ne cijeni tu funkciju i da bi se dijete prilagodilo mora razvijati funkciju koja joj nije primarna. Problem je što ta osoba ne živi "punim plućima", ne radi ono za što je stvorena i rođena. Takav način života dovodi do psiholoških, a ponekad i zdravstvenih problema. U tom slučaju smijer psihoterapije je taj da klijent otkrije svoju primarnu funkciju i da ju počne živjeti koliko je god to moguće.

Zadnji aspekt tipologije je da smo svi mi kompletne osobe i imamo sve četiri funkcije iako možda nismo toga uvijek svijesni. Sve one aspekte tiplogije koje nismo razvili, ostavili smo u nesvjesnom i oni djeluju prema potrebi, nažalost često u infantilnom obliku. Naše nesvjesno je obilježeno onim aspektima tiplogije koje nismo razvili. Ako se često nalazimo u situacijama gdje moramo koristiti i funkcije koje nismo razvili, imamo problem. Zato je važno da se koliko toliko snalazimo sa svim funkcijama. Ako koristimo primjer s kolegijima, cilj nam je imati prolaznu ocjenu iz sva četiri.