petak, 15. ožujka 2013.

Radionica - Depresija i kreativnost

Radionica iz ciklusa analitičke psihologije i art terapije "Depresija i kreativnost"

Pozivamo Vas na radionicu iz ciklusa analitičke psihologije i art terapije pod nazovom "Depresija i kreativnost" koja će se održati dana 4.4.2013. od 18.00 - 20.30h u prostoru u Vinkovićevoj 3, 3. kat. (kod parka Ribnjak).

Procesu psihološkog razvoja i rasta, simbolično prikazanom u bajkama, mitologiji, religiji i alkemiji, često prethodi stanje zbunjenosti, izgubljenosti, tuge i depresije. Štoviše, do razvoja ne bi ni došlo da nije bilo tog stanja.

Koja je svrha takvih negativnih stanja i mogu li ona potaknuti pozitivne promjene u našim osobnim životima?

Kroz teoriju i primjere iz prakse, upoznat ćemo se s potencijalom negativnih emocionalnih stanja. U drugom dijelu radionice, kroz likovno izražavanje, imaginaciju i refleksiju, pokušati ćemo dobiti ideju o smislu i svrsi takvih stanja u osobnom životu.

Voditelji radionice su Dragutin Vučković, pred diplomom na poslijediplomskom (PhD equivalent) studiju analitičke psihologije i psihoterapije na C. G. Jung Institutu u Zürichu i Nada Ivanović, psihologinja i kvalificirana art terapeutkinja (University of Hertfordshire, UK).

Cijena radionice je 250 kn. Za prijave i detalje o uplati javite se na nada_ivanovic@yahoo.com. Mjesta će se popunjavati po redoslijedu uplata. Za sudjelovanje u radionici se mogu dobiti bodovi Hrvatske psihološke komore za usavršavanje psihologa.

Više o analitičkoj psihologiji i art terapiji, te voditeljima:

www.artterapija.blogspot.com | www.individuacija.hr

utorak, 12. ožujka 2013.

Analitička psihoterapija i psihoanaliza - osnovne smjernice

Smjernice psihoterapijskog / psihoanalitičkog rada daju klijentima HDAP-a osnovne informacije kako postići što efikasniju, kvalitetniju, kraću a time i financijski povoljniju psihoterapiju i psihoanalizu (u daljnjem tekstu psihoterapiju).

Termini susreta

Kontinuirano održavanje psihoterapijskih susreta je izuzetno važno za kvalitetu, trajanje, a time i cijenu psihoterapije. Preporuka je da prilikom prvog susreta, ako je to moguće, psihoanalitičar i klijent dogovorom donesu odluku o učestalosti susreta.

Otkazivanje termina

Ako klijent ili psihoanalitičar mora otkazati susret potrebno je to učiniti barem 24 sata prije samog termina.

Za vrijeme psihoterapije

I) Tijekom sata klijent priča: o sebi, svojim problemima, odnosima s ljudima u svom životu, osjećajima i emocijama, nadama i razočaranjima, važnim anegdotama, pričama i sl.

II) Snovi, fantazije, kreativne tvorevine klijenta (slike, skulpture, pjesme, priče, imaginacija, i dr.) daju psihoterapeutu uvid u nesvjesni aspekt situacije u kojoj se klijent nalazi. Iako nije nužan za kvalitetnu psihoterapiju, rad s takvim sadržajem omogućuje bržu, financijski povoljniju i uspješniju psihoterapiju.


III) Posebnu važnost ima odnos analitičara i klijenta. Životni put klijenta, često je obilježen određenim obrascima koji se u njegovom životu ponavljaju, kako pozitivnih, tako i negativnih. Isti obrasci se ponekad ponavljaju i u odnosu klijenta i psihoterapeuta što predstavlja priliku da klijent dobije bolji uvid u njih i da uz pomoć psihoanalitičara, kroz rad na njima, ostvari psihološki razvoj i sazrijevanje. Kada se pojave negativne ili pozitivne emocije u kontekstu psihoterapije, potrebno je o njima otvoreno razgovarati.


IV) Razgovor o sva tri aspekta, razjašnjenja psihičke situacije i uvid u činjenicu da su se ljudi i prije susretali i rješavali slične probleme, dovodi do različitih intelektualnih i emocionalnih reakcija kod klijenta. One djeluju na svijest klijenta i dovode do potrebne promjene svjesnog stava.


Komunikacija tijekom psihoterapije

Najkvalitetniji oblik komunikacije između klijenta i psihoanalitičara, tijekom psihoterapije, je razgovor uživo ili u iznimnim slučajevima Skype. U tom kontekstu, e-mail, mobitel i SMS najčešće služe za dogovor ili otkazivanje termina. Osim u iznimnim slučajevima, preko tih sredstava komunikacije se ne preporuča razgovarati o temama vezanim uz psihoterapiju. Ako klijent osjeća kako postoje opravdani razlozi korištenja i takvih oblika komunikacije za razgovor o temama vezanim uz psihoterapiju, uz prethodni dogovor, i to je moguće.


Trajanje i kraj psihoterapije

U praksi psihoterapija može biti: kratkotrajno savjetovanje o određenom problemu, potpora u teškom razdoblju života, pomoć u rješavanju konflikta i uklanjanju simptoma, pomoć u razvoju kreativnih potencijala, otkrivanje novih životnih mogućnost i dr. Trajanje psihoterapije može biti samo jedan susret, može trajati nekoliko mjeseci, pa i godina. Kada klijent osjeti da su postigli zadovoljavajuće poboljšanje, psihoterapija često završava. Ako klijent odluči prekinuti psihoterapiju jednostranom odlukom, tada je potrebno da održimo završni susret kako bi smisleno završili psihoterapiju.

S druge strane, tijekom rada klijent ponekad otkrije da je dobio puno više od prestanka simptoma i kako je njegov život dobio smisao i svrhu. Zbog poboljšanja koje je osjetio/la, klijent ponekad odluči ići dalje u svom psihološkom razvoju i nastavlja rad na sebi. Princip rada je isti, samo je cilj drugačiji. U tom slučaju cilj rada je individuacija, a naziv takvog rada je osobna psihoanaliza.


četvrtak, 7. ožujka 2013.

C. G. Jung

Tko je C. G. Jung?

Švicarski psihijatar Carl Gustav Jung (1875-1961) je jedan od najznačajnijih mislilaca 20og stoljeća. Kao znanstvenik, radio je na Švicarskom Tehnološkom Sveučilištu u Zürichu, Jung i u svom radu je stavljao veliki naglasak na metode koje je moguće empirijski potvrditi. Takav pristup je proširio je i u istraživanja ljudske psihe koja do tada nije bila predmetom takvog načina rada. Došao je do uvida koja su temeljno promijenila dominantna stajališta o ljudskom biću prirodoslovnih i humanističkih znanstvenika toga vremena. U svom životnom radu Jung je položio temelje za novo razumijevanje ljudskog bića i njegove psihe, razumijevanje koje se proteže izvan granica psihijatrije i psihologije. Njegova otkrića su inspirirala mislioce i istraživače različitih područja, doprinijevši općem napretku znanstvene misli.

Ali, psihijatar Jung, nije bio primarno zainteresiran za razvoj apstraktnih teorija. Bio je daleko više zaokupljen sa razvojem efektivnih terapeutskih „metoda“ koja mogu pomoći osobama da zadovolje svoje prijeke potrebe. Taj zadatak nije vidio samo kao tretman i liječenje psihičkih poremećaja nego i kao doprinos psihološkom razvoju osobe u cijelosti.

„Smatram, da je glavni cilj psihoterapije danas, da slijepo slijedi cilj osobnog razvoja. U tom kontekstu, naš napor je u skladu sa težnjama same prirode da dovede život svakog pojedinca do potpunog ostvarenja, jer samo kroz pojedinca život može postići svoju svrhu, ne kroz pticu koja sjedi u pozlaćenom kavezu.“

Jung je u svom radu davao veliku važnost nesvjesnom, kako osobnom koje je određeno našim osobnim iskustvom koje je izvan vidokruga naše svijesti tj. kompleksim, tako i kolektivnom nesvjesnom koje se sastoji od arhetipova čije međudjelovanje i djelovanje možemo prepoznati u bajkama, mitovima, religijskim učenjima, etnologiji, alkemiji i u razvojnim tendencijama pojedinca i nas kao vrste. U praktičnom radu osobno te iste obrasce možemo prepoznati u našim snovima, slikama, aktivnoj imaginaciji ali i obrascima prema kojima živimo.

Teorija kompleksa C. G Junga nam omogućuje da kroz nju razumijemo osobni razvoj,  međuljudske odnose i osobne životne probleme i da im pristupimo na način koji nam omogućuje da dovedemo do promjene u našim životima kroz prepoznavanje osobnih prednosti i razvitak jedinstvenih karakteristika naše osobnosti tj. individuacije. Individuacija je za C. G. Jung-a uključivalo mogućnost za duboku međuljudsku povezanost i socijalnu odgovornost.

„Nitko ne može postati svjestan svoje jedinstvenosti ako nije usko i odgovorno povezan sa svojim bližnjima, i proces pronalaska smoga sebe ne znači povlačenje u egoističnu pustinju…“

Analitička psihologija teži integraciji i sazrijevanju osobnosti. Ne vidi psihološke probleme samo kao poremećaje koje dovode do mentalnih i fizičkih bolesti; poremećaja koji se mogu tretirati neovisno od cjelokupne osobnosti pojedinca. Osjećaj besmisla, nedostatak razumijevanja samoga sebe, nedostatak duhovne orijentacije i kreativne blokade se, u duhu analitičke psihologije, vide kao znak potrebe pronalaska novog stava prema nama samima i životu uopće. Ne možemo si dopustiti da ne tražimo dublji smisao takvih znakova.

Ali, oni koji pate od akutnih psihičkih problema nisu jedini koji se mogu okrenuti analitičkoj psihologiji za potporu i obogaćenje, već svi oni koji traže načina da razviju svoju osobnost.

Artikulirajući potrebu našeg vremena, ideje i djela C. G. Junga su se susrela sa kontinuiranim rastom interesa javnosti. Mnogi koncepti koje je Jung uveo u psihologiju su u širokoj upotrebi u modernom društvu, kao: introverzija, ektroverzija, arhetipovi, anima i animus i Self da nabrojimo samo neke.

Rođen 26. srpnja 1875. i studirao je medicinu u Baselu, Švicarska. Od 1900. do 1909. g. radio je kao psihijatar u psihijatrijskoj bolnici Burghölzli u Zürichu gdje je surađivao s Eugenom Bleulerom. 1912., nakon razlaza s Freudom, Jung je počeo rad na svojoj analitičkoj psihologiji. 1935. je postao profesor na sveučilištu u Zürichu. 1944. je postao profesor medicinske psihologije na sveučilištu u Baselu. Oženio je Emmu Rauschenbach 1903. i imali su 5 djece. Živio je i radio u Küsnachtu na Züriškom jezeru, gdje je i umro 6. lipnja 1961. godine.

Ako želite znati više o Jungu, preporučam njegovu autobiografiju "Memories, Dreams, Reflections".

"Najintenzivniji konflikti, ako se prevladaju, ostavljaju osjećaj sigurnosti i smirenja koji nije lagano poremetiti. Upravo ti intenzivni konflikti i njihova vatra su potrebni da stvore vrijedan i dugotrajan rezultat."