petak, 14. ožujka 2014.

Edukacija za voditelje

Leadership, management i nesvjesno

Leadership i individuacija

Slušanje predavanja, diskusija case-ova i izučavanje rada uspješnih voditelja se, u neku ruku, svodi na oponašanje i iako je potrebno, ponekad nije dovoljno da razvijemo umijeće uspješnog vođenja. S druge strane, svatko od nas je osoba koja se od drugih razlikuje po specifičnim karakteristikama, a oponašanje ih ne uzima u obzir. Ideali kojima težimo potiskuju one jedinstvene karakteristike naše osobnosti koji nam mogu omogućiti biti kvalitetniji voditelj. Klasično školovanje je organizirano kao učenje na primjerima i cijeloj problematici vođenja se pristupa izvana. Kvalitetno vođenje zahtijeva dublji pristup.

Kod klasičnog školovanja nakon završetka programa, voditelj ponekad iskusi negativne emocije povezane s primjenom naučenih  modela. Kod programa koji se temelji na psihološkom razvoju, osjećaji anksioznosti, sumnje i nestrpljenja zbog nepostojanja normativa, direktnog učenja i jednostavnih općih rješenja se izmjenjuje s osjećajem olakšanja zato što voditelj više ne mora „glumiti“. Tijekom programa voditelj može doći do realizacije kako je zapravo već oboružan svim vještinama potrebnim da vodi druge na način da potiče psihološki rast i razvoj sebe i svojih suradnika, iako su možda neke od tih vještina do sada bile nesvjesne.


Kroz naš program ćete otkriti da se vođenje razvija iz jake unutarnje težnje za psihološkim razvojem (ili individuacijom). Psihološki pristup razvoju osobnosti voditelja, ohrabruje ga da djeluje i razmišlja u isto vrijeme i da koristi iskustvo osobnog psihološkog razvoja kao izvor informacija o ljudima koji ga okružuju. To je moguće zbog sigurnog okružja u kojemu voditelj, tijekom rada sa psihoanalitičarom, može istraživati i eksperimentirati sa osobnim emocijama i osjećajima koji su mu do sada radili teškoće. Tijekom rada voditelj će saznati da komplicirani osjećaji nisu toliko destruktivni kao što je mislio već da mu omogućuju da dobije vrijedne informacije o tome kako slične emocije djeluju na osobe i grupe s kojima radi i kako određuju njihovo ponašanje.

Leadership i nesvjesno

S druge strane, za vođenje je potrebno motivirati suradnike da nas prate i u isto vrijeme biti svjestan prepreka koje stoje na putu ostvarivanja vizije kojoj težimo. Da bi vizija postala stvarnost, osim razumijevanja racionalnih faktora koji nam stoje na tom putu, potrebno je i razumijevanje subjektivnih nesvjesnih i emocionalnih tendencija pojedinca koje, u praktičnom vođenju, kontinuirano treba uzimati u obzir. Zbog toga, kvalitetan razvoj vještina vođenja zahtijeva psihološki pristup koji osigurava sigurno mjesto za istraživanje i integraciju te razumijevanje i organizaciju takvih nesvjesnih obrazaca koje prate ponašanje kako osoba koje voditelj vodi, tako i samog voditelja.

Naučiti prepoznati, razumjeti i raditi sa tim nesvjesnim tendencijama je jedini način da ne budemo pod njihovom kontrolom. Ako djeluju iz nesvjesnog, te tendencije mogu dovesti do neželjenih posljedica i negativne psihodinamike u našim osobnim odnosima i u našem timu, bez mogućnosti da svojim djelovanjem dovedemo do pozitivne promjene.

Radom na kompleks epizodama, snovima, aktivnoj imaginaciji, simbolima, konsteliranim arhetipovima i aspektima transfera i kontra-transfera ćemo adresirati nesvjesni sadržaj koji određuje osobnost voditelja i njegovo ponašanje. Kroz program za voditelje HDAP-a razviti ćete odnos s takvim nesvjesnim psihološkim aspektima kroz psihoanalitički rad u duhu analitičke psihologije.

Psihoanalitički rad ne potiče težnju da voditelj „kontrolira stvari“, voditelji se uče da budu ono što jesu, da iskuse ono što se dešava i da reflektiraju na kompleksne i konfliktne emocije koje su do sada pokušali zaobići i potisnuti u sebi i u drugima. Što prirodnije i spontanije voditelji pristupe suočavanju sa vlastitom individualnošću to će se pojaviti  više materijala na kojemu mogu nešto novo naučiti i na osnovi kojega mogu djelovati u praksi. Sve dok smo spremni istraživati što potiče određeno ponašanje, možemo učiti i poticati osobni psihološki i profesionalni razvoj kako svoj tako i svojih suradnika.

Cijena i trajanje programa

Cijena programa iznosi 250 kn/sat i sastoji se od individualnog psihoanalitičkog rada u duhu analitičke psihologije sa kvalificiranim analitičkim psihologom i psihoanalitičarom (C. G. Jung Institute Zürich). Trajanje programa nije ograničeno.

Ako se želite prijaviti možete nas kontaktirati.

Ostali edukacijski programi HDAP-a:

1. Ciklus predavanja i seminara - Analitička psihologija (I) - proljeće, 2015.
2. Kontinuirana edukacija iz analitičke psihologije (u pripremi).
3. Ciklus radionica - Arhetipski simbolizam (I).
4. Edukacija za voditelje - Leadership, management i nesvjesno.

petak, 14. veljače 2014.

Informativno predavanje - Psihoterapija

Održati će se u dvorani dječjeg vrtića "Radost"
Braće Radić 10, Jastrebarsko, dana 14.03.2014 u 19h.
Tema: Važnost psihoterapije i kada može pomoći

Organizator: Udruga “Borci” - udruga s ciljem pružanja psihološke, pravne, moralne i ostale stručne pomoći i potpore u postupku rastave, rastavljenim i samohranim roditeljima te jednoroditeljskim obiteljima.

Informativno predavanje će održati Dragutin Vučković, analitički psiholog i psihoanalitičar.

Cilj predavanja je podizanje razine svijesti o tome kako i kada psihoterapija može doprinjeti poboljšanju zdravlja i kvalitete života.

U današnjem vremenu ljudi su sve više izloženi stresu i neznaju kako se nositi sa situacijama u kojima se nalaze (depresija, anksioznost , strahovi, duhovna kriza, osjećaj besmisla, kronična bol ili bolest, problemi na poslu ili fakultetu, problemi u osobnim odnosima, razvod, tugovanje ili gubitak voljene osobe, kriza srednjih godina i dr.).

Tražiti pomoć psihoterapeuta je, zdravstveno i emocionalno gledano, mudriji izbor nego živjeti godinama ili desetljećima sa neriješenim problemom koji utječe na nas, naše zdravlje i naše odnose kako osobne tako i profesionalne.

Saznajte gdje, kada i zašto potražiti pomoć psihoterapeuta . Pridružite nam se  na radionici i informativnom predavanju - Psihoterapija ...

Radionica je BESPLATNA i namjenjena je svima koji su zainteresirani za ovu temu.

ponedjeljak, 10. veljače 2014.

Psihoterapijski rječnik

Od kad sam počeo pisati ovaj blog, uvidio sam kako koristim mnoštvo sličnih pojmova koje su meni jasni, ali vjerujem kako onome tko čita mogu biti pomalo zbunjujući zbog svoje sličnosti, pa sam odlučio posvetiti jedan post objašnjenju tih pojmova. Cilj ovoga posta je omogućiti ljudima koji razmišljaju o psihoterapiji laganiji i smisleniji odabir odgovarajućeg psihoterapeuta.

Psihoterapeut - psihoterapeut je osoba koja radi psihoterapiju.

Psihoterapija - opći pojam koji se odnosi na interaktivni proces ili tretman između educiranog stručnjaka i klijenta, pacijenta, obitelji, para ili grupe radi istraživanja misli, osjećaja, ponašanja i sl. sa svrhom rješavanja određenog problema i postizanja novog načinja razmišljanja ili funkcioniranja. Psihoterapija se u Europi sve više i više prepoznaje kao neovisna profesija koja nije ograničena samo za psihologa i psihijatre.

Psihoanalitičar - osoba koja je završila edukaciju za psihoanalitičara. Psihoanalitičar je najčešće u isto vrijeme i psihoterapeut.
 

Psihoanaliza - posebni oblik psihoterapije u kojoj nesvjesno ima veliku ulogu. Takav oblik rada zahtijeva da analitičar prođe opsežniju poslijediplomsku edukaciju nego psihoterapeut. Ona uključuje dugotrajnu i temeljitu osobnu psihoanalizu što često nije slučaj u edukaciji za psihoterapeute.

Jungovska analiza / psihoanaliza - ima za cilj izgraditi iznimno važan odnos između svijesti i nesvjesnog dijela psihe i omogući kontinuirani proces psihološkog razvoja. Jungovska analiza prepoznje važnost seksa, agresije i ljudskih odnosa u svakodnevnom životu, ali isto tako uzima u obzir i važnost kreativnog izražavanje, smisla, duhovnosti i razvoja kao osnova ljudske psihe. Jungovsku analizu provodi jungovski analitičar.

Jungovski analitičar / psihoanalitičar - certifikacija za Jungovskog analitičara zahtijeva završetak ekstenzivnog edukacijskog programa na institutu koji je odobren od Internacionalne asocijacije za analitičku psihologiju (IAAP). C. G. Jung je vjerovao kako je nužno da svi psihoanalitičari prođu kroz rigoroznu i kontinuiranu osobnu analizu te ona čini važan aspekt edukacije. Edukacija psihoanalitičara najčešće traje između 4 i 8 godina. Edukacija i certifikacija su dizajnirani da osiguraju visoki nivo kompetencije, kvalitete i integriteta jungovskih analitičara.

Analitički psiholog - je sinonim za Jungovskog analitičara / psihoanalitičara.
 
Individuacija - proces psihološkog rasta i razvoja koji se dešava spontano, a čija opstrukcija dovodi do neurotskih simptoma. Cilj psihoterapije i psihoanalize je dovesti do promjene u svijesti koja uklanja takvu opstrukciju i omogućuje daljnji proces individuacije. Isto tako psihoanaliza može ubrzati, olakšati i spriječiti moguće buduće opstrukcije u procesu individuacije.

Analitička psihologija - škola psihologije koja se temelji na idejama švicarskog psihijatra C. G. Junga. Nudeći sveobuhvatan model ljudske psihe, analitička psihologija uključuje psihoterapijski pristup za poboljšanje mentalnog zdravlja i podršku sazrijevanju osobnosti, kao i teorijska znanja sa širokom primjenom kako na društvena i kulturna tako i na područja prirodnih znanosti.

Analitička psihoterapija - U praksi analitička psihoterapija je zbirni naziv za sve vrste psihoterapija koje uzimaju u obzir nesvjesno.

Psihijatar - doktor medicine sa specijalizacijom iz psihijatrije. Edukacija iz psihijatrije najčešće nije dovoljna da bi psihijatar bio i psihoterapeut.
 
Psihijatrija - grana medicine kojoj je cilj izučavanje, dijagnoza, tretman i prevencija mentalnih poremećaja. Iako je kombinirana primjena psihoaktivnih lijekova i psihoterapije česti pristup liječenju mentalnih poremećaja, edukacija iz psihijatrije često nije dovoljna za psihoterapeutski tretman. Psihijatar i psihoterapeut ponekad rade zajedno na način da psihijatar brine o biološkom, a psihoterapeut o psihološkom aspektu terapije.
 
Psiholog - osoba koja evaluira, dijagnosticira, tretira i proučava ponašanja i mentalne procese. Neki psiholozi, ovisno o grani u kojoj su educirani, pružaju usluge koje su vezane uz mentalno zdravlje (klinički psiholozi), a neki psiholozi rade istraživanja i nude savjetodavne usluge. Edukacija psihologa, najčešće, nije dovoljna za obavljanje psihoterapije. Da bi psiholog bio i psihoterapeut, potrebna je doedukacija iz određenog psihoterapeutskog pravca.
 
Psihologija - znanstvena disciplina koja izučava mentalne funkcije i ponašanje te primjenjuje stečeno znanje u praksi. Studiranje psihologije nije orijentirano na usvajanje znanja, vještina i samospoznaje koje su potrebne za psihoterapijski rad tako da psiholog nije i psihoterapeut.