subota, 4. svibnja 2013.

Anksioznost, fobije i napadi panike

Anksiozni poremećaji imaju svoj biološki i psihološki aspekt. Biološki aspekt je područje psihijatrije, psihološki psihoterapije. Ovaj članak govori o psihološkom aspektu anksioznih poremećaja.

Jedan od ključnih koncepata u analitičkoj psihologiji je psihološki stav. Psihološki svjesni stav (eng. conscious attitude) sadrži sve one ideje, vrijednosti, činjenice i pretpostavke koje su sastavni dio našeg osjećaja identiteta i koje nam omogućuju da donosimo odluke i rješavamo probleme. On je uvjetovan našim karakterom, odgojem, edukacijom, društvom i dr., a gradi se kroz kontinuiranu prilagodbu na vanjske i unutarnje čimbenike kojima smo izloženi na našem putu kroz život.

Svjesni stav treba biti fleksibilan i biti u mogućnosti da se prilagodi promjenjivim unutarnjim i vanjskim utjecajima kojima smo izloženi. Svaka velika životna promjena zahtijeva djelomičnu promjenu svjesnog stava i ona se, najčešće, dešava spontano i bez velikih problema. Zbog te promjene, naš stari svjesni stav je proširen i obogaćen novom prilagodbom. Rezultat te promjene je novi svjesni stav.

Ali, ponekad je svjesni stav u direktnom konfliktu sa stavom koji nam je potreban u novoj životnoj situaciji. Budući da je svjesni stav sastavni dio identiteta osobe, potrebu za promjenom osjećamo kao opasnost, strah i nelagodu koji se mogu manifestirati kroz anksiozne poremećaje kao socijalna fobija, generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj i drugi anksiozni poremećaji.

U takvoj situaciji, jedna od opcija je i psihoterapija. Psihoterapeut može pomoći klijentu pronaći stav prikladan za novonastalu sitauciju. Promjenom svjesnog stava osoba dobija mogućnost da se nosi sa situacijama u kojima se dešava anksioznost, fobija ili napad panike. Rezultat usvajanja novog, prikladnijeg stava je prestanak anksioznih simptoma.

Kao što sam rekao u prošlom postu o depresiji, novi stav je u početku procesa promjene svjesnog stava, nesvjestan. Snovi, kao najpristupačniji produkt nesvjesnog, nam mogu dati ideju kakav nam je stav potreban i na koji način on može postati dio našeg svakodnevnog života.

Promjena svjesnog stava je kreativni čin i praćena je aktivnošću u nesvjesnom. Ta aktivnost je vidljiva kroz simbole koji se javljaju u snovima pojedinaca, umjetnosti, običajima, obredima i religijama. Njihov smisao je pripremiti pojedince i grupe na lakšu promjenu svjesnog stava. To je razlog zašto analitička psihologija daje toliku važnost simbolima, etnologiji, mitovima, religijama i dr. Oni nam daju mogućnost da razumijemo snove klijenata, pomognemo im da promjene svoj svjesni stav i da pronađu individualno rješenje svojih problema.

Za kraj možemo napraviti usporedbu depresije i anksioznosti. Depresija je energetski fenomen, povezan s nastankom novog stava, a anksioznost je povezana sa nemogućnošću njegovog prihvaćanja.

1 komentar:

  1. Pozdrav! Odličan članak! Mislim da je kod depresije
    najbitnija podrška bližnjih, te njihova upornost. Imala sam prijateljicu koja je bolovala od depresije dug period. Uvijek smo je vukli van, pazili da nije dugo sama, no jednostavno se mora u glavi pojedinca dogoditi taj klik kako bi počeo izlaziti iz tog stanja.

    OdgovoriIzbriši